Gradska knjižnica Krapina


Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda 13
Tel. 049 370 132
Fax. 049 301 794
RADNO VRIJEME:

PON, UTO, ČET: 9-16 h
SRI, PET: 9-18 h
SUB: 9-12 h

Pretražite gkkr.hr

  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina

Linkovi

Digitalizirani Krapinski vjesnik

Novo u galeriji

facebook

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 30 

Noviteti u našoj knjižnici
Autor Zdravko Štefanić   
Srijeda, 26 Lipanj 2019 11:00

JERRY A. COYNE: Vjera protiv činjenica : zašto su znanost i religija nespojive

Ova knjiga provokativnog naslova „Vjera protiv činjenica : zašto su znanost i religija nespojive“ djelo je američkog sveučilišnog profesora biologije Jerry Coynea, promicatelja znanosti i ateističkog aktivista. Autor je u ovoj knjizi pokušao dokazati da znanost i religija ne mogu zajedno funkcionirati iz mnogih razloga, a posebno zbog toga što je znanosti imanentno propitkivanje onog što se proučava, znanost je podložna kritici, dapače kritika u znanosti je vrlo poželjna i može dovesti i do novih otkrića.

U njoj autor podrobno objašnjava zašto religija i znanost nisu spojive. Pod znanošću ne podrazumijeva znanstvena otkrića ili profesionalno stanje u znanosti, nego empirijsku metodu koju koriste znanosti kao što je promatranje prirode, testiranje hipoteza, dovođenje postojećih hipoteza u sumnju itd. Zbog te metode on znanost smatra najrafiniranijim oblikom racionalnosti. Kada govori o religiji, uglavnom misli na obožavanje nadnaravnog bića koje može ili ne mora djelovati u svijetu. Pritom treba imati na umu da religije predstavljaju određene tvrdnje koje bi se trebale smatrati istinama, a neke od njih odnose se na ovaj svijet. Religije ne govore samo o moralnosti i smislu života. One također ovise o istinitosti određenih ideja.

Postoji više oblika nespojivosti između religije i znanosti. Prvi se sastoji u metodi kojom se utvrđuje je li neka tvrdnja istinita. Znanost koristi empirijsku metodu, a religija se poziva na dogmu, spise, autoritete i vjeru. No to nisu pouzdane metode za otkrivanje što je istina. To nas dovodi do drugog oblika, a to je nespojivost u rezultatu tih metoda. Naime, kada primijenimo religiozne metode u istraživanju što je istina, one vrlo često dolaze do krivih tvrdnji. Možete napraviti cijelu listu religioznih tvrdnji koje su prokazane kao neistinite.

Filozofija znanosti, koja se temelji na iskustvu, a ne na nekoj a priori pretpostavci, jest da ne postoji neko nadnaravno biće koje bi utjecalo na stvari koje promatramo u prirodi, a to se u znanstvenim istraživanjima potvrđuje. To je filozofska tvrdnja koja je temelj empirijske metodologije. S druge strane, vjerska filozofija kreće od pretpostavke da Bog postoji. Zbog svega navedenog, znanost i religija naprosto nisu spojive.

Zaokruženo razmišljajući o ovoj knjizi doživljavamo ju kao jednu vrstu intelektualne provokacije i poticaja na razmišljanje o ovoj problematici. Ako knjiga uspije potaknuti nekoga čitatelja da razmisli o ovoj tematici i možda počne, na tragu ove teme, istraživati, onda smatramo da je ova knjiga ostvarila svoj cilj i opravdala autorov trud.

 

IVANA GREGURIC: Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma : prolegomena za kiborgoetiku

Što su kiborzi? Što će spajanje čovjeka i robota značiti za ljudski životni vijek, sposobnosti, etiku, te kako u tom kontekstu odgovoriti na temeljno filozofsko pitanje - što je čovjek? Autorica se dotiče pitanja transhumanizma, definicije i vrsta kiborga, hakiranja ili poboljšavanja ljudskih bića te antropoloških, socioloških i psiholoških konzekvenci kiborgizacije, a pokušava predvidjeti i budućnost suživota ljudi, kiborga i robota.

Kako  razvoj kiborga i robotike izravno utječe na ljude?. Kako će ljudi živjeti u kohabitaciji s kiborzima i robotima? Hoće li se singularnost definitivno ostvariti? Što su umjetni mozgovi? Je li besmrtnost na jedan način i moguća? Nema sumnje da je doba kiborga pred nama. Ali što to znači i kakav će ono učinak imati na naše živote? Točnije, kako se roboti uklapaju u ovo i što će to značiti za životni vijek i ljudske sposobnosti? Sami pokušaji razmišljanja o ovim problemima mogu se pokazati izrazito problematičnima. Možda je ova tema previše prožeta znanstveno-fantastičkim predviđanjima, možda je tu tehnologiju, iz više razloga, teško razumjeti a čak i način na koji je predstavljena u medijima ostavlja pomalo neiskren dojam. Autorica u ovoj knjizi otvara mnogo tema, među kojima je i  razmjena i zamjena organa, posebice kroz  tehnologiju kao oblik nadomještanja.  Kulminacija svega ovoga je općenitije poimanje poboljšanja ljudi i do čega sve ovo može dovesti.
Knjiga daje uzbudljiv, moderan i sveobuhvatan pregled pitanja kiborga i poboljšavanja ljudi. Autorica se koristi filozofijom, tehnologijom i futurologijom na pristupačan i čitljiv način kako bi se što jasnije prikazala tema koja je možda teška, a nekima i nepoznata. Vjerujemo kako je autorica uspjela ostvariti svoj zadatak, te bi ova knjiga vrlo lako mogla postati referentna točka za sva pitanja o kibernetici, posebno u vidu njihove povezanosti s budućnošću.

 

MANFRIED RACHENSTEINER: Prvi svjetski rat i kraj Habsburške Monarhije 1914-1918.

Knjiga austrijskog povjesničara Manfrieda Rauchensteinera, vrsna poznavatelja austrijske i europske vojne povijesti, napisana je na temelju izvrsna poznavanja literature o Prvome svjetskom ratu te studiozna i dugogodišnjeg istraživanja gradiva austrijskih i europskih arhiva.

Rauchensteinerovo fascinantno štivo u kojemu se raspravlja o politici, ratu i svakodnevnome životu iza borbenih linija iznosi na vidjelo niz izvornih i novih pogleda o  uzrocima izbijanja Prvoga svjetskog rata, o ulozi cara Franje Josipa u sukobu i o reakcijama brojnih naroda Habsburške Monarhije na početak i kraj rata te na raspad višestoljetnoga carstva.

Budući da su se Hrvati od 1914. do 1918. borili na strani Austro-Ugarske, koja je izgubila rat i nestala sa zemljovida, hrvatsko izdanje Rauchensteinerove knjige dobrodošao je okvir za kontekstualno razumijevanje tadašnje hrvatske zbilje.

Priča o tome kako je rat započeo i kako je Austro-Ugarska Monarhija uz pomoć njemačkih trupa uspjela izbjeći kapitulaciju samo nekoliko tjedana nakon njegova početka, čita se poput romana…

Za razliku od dosadašnjih prijevoda djelâ zapadnih autora, koji i uz kritički pristup neizbježno posreduju poglede iz perspektive pobjednika, knjiga Manfrieda Rauchensteinera „Prvi svjetski rat i kraj Habsburške Monarhije 1914–1918.“ omogućuje nužne uvide iz perspektive poražene strane. Budući da su se Hrvati tada borili na strani Austro-Ugarske, koja je izgubila rat i nestala sa zemljovida, hrvatsko izdanje Rauchensteinerove knjige dobrodošao je okvir za kontekstualno razumijevanje tadašnje hrvatske zbilje.

Prije izbijanja Prvoga svjetskog rata hrvatske su zemlje u sklopu Austro-Ugarske bile podijeljene između austrijske polovice (u kojoj su se nalazile Istra i Dalmacija s Bokom kotorskom i jadranskim otocima) i zemalja ugarske krune (kojima je bila pridružena središnja Hrvatska sa Slavonijom i Srijemom, a uz nju i lučki grad Rijeka kao posebno tijelo ugarske krune). Austro-Ugarska bila je prije rata uređena europska država, ali je habsburški dualizam bio zapreka za političko sjedinjenje hrvatskih zemalja i teritorijalno povezivanje hrvatske nacije. Stoga je među Hrvatima bilo sve više onih koji su smatrali da se hrvatsko pitanje ne može riješiti u dvojnoj Monarhiji i da trojedna kraljevina treba potražiti budućnost izvan crno-žute podunavske zajednice, iako je patriotska lojalnost mnogih Hrvata višestoljetnoj habsburškoj kruni još bila prilično živa.

Hrvatske nedoumice usložile su se osobito u predvečerje Prvoga svjetskog rata: poslije svrgavanja Obrenovića i dovođenja Karađorđevića na srbijansko kraljevsko prijestolje 1903, a osobito nakon austrougarskog pripajanja bivše osmanske pokrajine Bosne i Hercegovine 1908, pogoršali su se međudržavni odnosi između Beča i Beograda, a pod dojmom vojničkih uspjeha Srba i Crnogoraca u ratovima s Osmanlijama na Balkanu 1912. i 1913. proširila se u hrvatskoj javnosti, osobito među mladima, zamisao nekih hrvatskih intelektualaca iz druge polovice 19. st. o ujedinjenju Južnih Slavena i stvaranju jugoslavenske države.

29. listopada 1918. u Zagrebu se sastao Hrvatski sabor i proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom potpuno neovisnom državom, koja je pristupila zajedničkoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba. Austro-Ugarska je 3. studenoga 1918. potpisala primirje s Antantom, a carska i kraljevska ratna mornarica na Jadranu predana je Narodnom vijeću SHS.

Hrvatski je narod ujedinjenjem sa Srbijom 1. prosinca 1918. ušao u južnoslavensku državnu zajednicu. Rat je postao povijest.

 
PREPORUKE KNJIGA ZA RODITELJE I OSTALE KOJI RADE S DJECOM
Autor Petra Salamon   
Srijeda, 19 Lipanj 2019 14:14

 

Tena Velki: Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom u školi

Drugo prošireno izdanje priručnika nastalo je kao dio projekta Asistent u nastavi kako bi učiteljima, roditeljima i asistentima u nastavi olakšalo rad s hiperaktivnom djecom.

U dva poglavlja priručnik donosi teorijska znanja o deficitu pažnje/hiperaktivnom poremećaju, odnosno ADHD-u, ponašanju djece i najčešćim problemima u školi na koje nailaze djeca s navedenim poremećajem, rizične i zaštitne čimbenike za razvoj ADHD-a te važnost komunikacije i savjete za roditelje, učitelje i asistente u nastavi. Također, detaljno je objašnjeno je li moguća prevencija te zašto je igra najbolja terapija kod djece s ADHD-om.

Uz teorijska objašnjenja, priručnik sadrži praktične materijale, primjere radionica koje su se pokazale korisnima u radu s hiperaktivnom djecom te nove studije nastale u svijetu i Hrvatskoj.

 

Michael S. Scheeringa: Tretman PTSP-a u predškolske djece

Priručnik je koncipiran prema teorijskim principima kognitivno-bihevioralne terapije (KBT), a namijenjen je za rad s djecom od 3 do 6 godina dok je s djecom starijom od 6 godina moguće raditi, uz manje prilagodbe.

U prvom dijelu autor opisuje zašto je tretman PTSP-a potreban, tko je za njega podoban, kako se pretpostavlja da tretman djeluje te, između ostalog, što su traume i koje su mjere procjene. Drugi dio priručnika je „terapijski priručnik“ koji donosi primjere seansi, a treći dio sadrži letke za roditelje, radne listove za dijete i obrasce za terapeuta.

 

Iben Dissing Sandhal: Igra na danski način

Knjiga donosi odgovor na pitanje zašto je igra ključan element dječjeg razvoja i nudi uvid u važnost igre u odgoju uravnotežene, otporne i zdrave djece. Vodi se tumačenjem da slobodno igranje nije gubitak vremena već dragocjeno iskustvo isprobavanja koje djeci nudi neograničene mogućnosti stvaranja i izražavanja beskonačnosti njihove mašte.

Kroz nekoliko poglavlja knjiga opisuje savjete za roditelje, vodič za igru, što činiti i što ne činiti te pet vrsti igara. Slobodna igra sastavni je element načela danskog odgoja koji govori o važnom fenomenu igre.

 

 
DAN DJEČJEG ODJELA
Autor Petra Salamon   
Utorak, 11 Lipanj 2019 20:39

 
Početak«12345678910»Kraj

Copyright © Gradska knjižnica Krapina