Gradska knjižnica Krapina


Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda 13
Tel. 049 370 132
Fax. 049 301 794
RADNO VRIJEME:

PON, UTO, ČET: 9-16 h
SRI, PET: 9-18 h
SUB: 9-12 h

Pretražite gkkr.hr

  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina

Linkovi

Digitalizirani Krapinski vjesnik

Novo u galeriji

facebook

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 14 

DAN DJEČJEG ODJELA
Autor Petra Salamon   
Utorak, 11 Lipanj 2019 20:39

 
SVEUČILIŠNI UDŽBENICI SA AKTUALNIM TEMAMA USKORO U NAŠEM STUDIJSKOM ODJELU
Autor Saša Sabol   
Utorak, 11 Lipanj 2019 12:42

 

Vrući dani nisu nas omeli da i dalje nabavljamo nove naslove za naš knjižni fond. Ovom prilikom preporučujemo vam tri zanimljiva sveučilišna udžbenika koji će uskoro biti u ponudi  Studijskog odjela naše knjižnice.

Nada Parađiković sa suradnicima : Osnove florikuture

Udžbenik je rezultat višegodišnjeg znanstveno-istraživačkog i stručnog rada grupe autora u području tehnologije proizvodnje cvijeća u zaštićenim prostorima. Sadržaj je podijeljen u petnaest poglavlja . Nakon kratkog uvoda autori nas  tekstom i fotografijama uz koje stoje jednostavna objašnjenja upoznaju sa  vrstama cvijeća, njihovim razmnožavanjem,  proizvodnjom , čuvanjem i brigom u zaštićenim prostorima. Saznajemo također više i o kompostu, zelenoj gnojidbi, plastenicima i drugim praktičnim stvarima o kojima mnogo slušamo ali možda ih do sada nismo imali prilike pobliže proučiti. Knjiga sadrži i jedan odlomak o uvijek zanimljivom bonsaiju, bršljanu i nekim drugim dragim biljakama koje toliko volimo, imamo ih u bližoj ili daljnjoj okolini.

Prije popisa literature i autorovih životopisa  čitamo o hortikulturi kao neurorehabilitaciji. Naime, suština hortikulture je djelovanje. Čovjek kao vrtlar je aktivan, on radi s biljkama ili na njima kako bi utjecao na poboljšanje njihova rasta. Ovakvo djelovanje čovjeka donosi mnoge terapeutske prednosti. Jedno od tumačenja toga je da čovjek radom s biljkama i njenim prolaskom kroz životne cikluse uočava sličnost sa svojim životnim ciklusom. Kreativnost koja se pri tome razvija osobito pozitivno utječe na osobe koje su preživjele moždani udar, razne depresije ili su invalidi.

Vjerujem da će se i među budućim čitačima ovog praktičnog udžbenika zasigurno naći i novi vrtlari koji će osim  odmora od svagdašnjice nova znanja korisititi i u svrhu razvoja svoje osobne kreativnosti.

Ivica Kisić: Gradska poljoprivreda

S jedne strane ruralno, s druge urbano. Ruralno kao nešto toplo, lijepo, iz vremena naših baka i djedova i urbano kao nešto suvremeno, iz vremena koja tek dolaze. Tako počinje proslov ovog sveučilišnog udžbenika  koji izdaje Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.  U samom početku krećemo sa spoznajom da su se vremena polako ali sigurno promijenila te da se i u samim gradovima počinje govoriti o poljoprivredi. I dapače ne samo govoriti nego to postaje i popularno. Sve više ima ljudi koji koriste tzv. gradske vrtove gdje se na svojem malom komadiću zemlje opuštaju istovremeno uzgajajući neku svoju omiljenu sortu voća ili povrća i na kraju pred svojim prijateljima ponosno kažu: "To je iz moga uzgoja". Osim toga, jednom dijelu gradskoga stanovništva to je dodatni prihod koji služi za popravljanje skromnog kućnog budžeta.

Nakon svih ekonomskih i društvenih prednosti kroz knjigu doznajemo i neke osnovne stvari obrade zemlje. Autor objašnjava temeljne značajke tla, njegovu ulogu i uzroke onečišćenja. Navode se primjeri oblika gradske poljoprivrede kroz povijest od bugara vrtlara kao preteče današnjih gradskih vrtlara te se daje presjek oblika gradske poljoprivrede: već spomenuti zajednički gradski vrtovi, uzgoj biljaka na balkonima, terasama i ostalim natkrivenim površinama, farme i vrtovi raznih ustanova, prigradske farme. Možemo čitati i o kompostu koji je postao naša svakodnevnice pogotovo kroz novi, racionalniji način zbrinjavanja otpada. Za razliku od mineralnih gnojiva koja se moraju kupiti, kompost kao  organski vrtni i kuhinjski biološki otpad stalno je dostupan i relativno se lako može pretvoriti u materijal koji poboljšava mikrobiološke  značajke tla.

Na kraju važno je spomenuti da je gradska poljoprivreda pozitivan i koristan način upotrebe neiskorištenih i slobodnih, praznih zemljišta, trenutno neiskorištenih građevina i krovova te može pružiti niz pogodnosti u smislu poboljšanja kvalitete zraka.

Sanja Kalambura sa suradnicima: Gospodarenje otpadom II

Gospodarenje otpadom bitno je u ekološkom i ekonomskom smislu jer je pitanje racionalnog gospodarenja vrijednim sirovinama i resursima odgovornost svakoga od nas. Do 2020. godine Republika Hrvatska bi iz komunalnog otpada prema preuzetim europskim obvezama trebala odvajati 50% reciklabilnih tvari što je i potvrđeno Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016.-2022. godine.  S tim u vezi ovaj udžbenik donosi pregled odabranih tema koje se vežu uz sastav otpada i različite tehnologije obrade. Održivim razvojem uvodi se sustavno rješavanje pitanja održive potrošnje , upravljanja okolišem na ekološki prihvatljiv način i procesa informiranja javnosti o negativnim utjecajima te proizvodnje ekološki prihvatljivih proizvoda.

Udžbenik nas upoznaje sa osnovnim zakonskim dokumentima koji se tiču zaštite okoliša, otrovima i štetnim djelovanjem u okolišu, komunalnim otpadima. U četvrtom poglavlju možemo se upoznati sa načinima mehaničke obrade otpada sa naglaskom na baliranje (tehnološki postupak pri kojem se nakon prikupljanja otpada iz njega odvaja korisni otpad koji se reciklira, dok se ostali otpad preša u bale i umata u plastične folije). U nastavku se upoznajemo sa načinima obrade otpada: fizikalno-kemijskom, biokemijskom, kombiniranom metodom i kompostiranjem.  Kompostiranje je naravno jedan od najprihvatljivijih tretmana zbrinjavanja organskog otpada jer je, kao što smo već ranije spomenuli, biološki proces razgradnje organske tvari djelovanjem bakterija, gljivica i drugih ogranizama, a uvijek ga ima u dovoljnoj mjeri.

Vrlo važno pitanje pri gospodarenju otpadom je svakako i pitanje njegovog odlaganja. Odlagalište otpada (deponij, smetlište) predstavlja mjesto koje se koristi za trajno odlaganje otpadnih materijala kao dio organizirane komunalne djelatnosti. Autor nam navodi primjere aktivnih odlagališta otpada: legalna, ona koja su u postupku legalizacije, službena odlagališta, dogovorna. Divlja odlagališta otpada su manji neuređeni prostori i nisu predviđeni za odlaganje otpada, a napravili su ih najčešće građani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Vrste otpada se dijele na: biootpad, papir, razni sitni otpad, stakleni otpad, plastičmi otpad, karton, tkanine i pelene, metalni otpad. Treba paziti i na rizike pri odlaganju otpada (globalni i lokalni) i znati nadalje s njim, kada se jednog dana uspostavi, pametno postupati.

Doista, autori su se potrudili ne samo studentima nego i čitateljima koje ova tema zanima zbog svoje aktualnosti približiti načine gospodarenja otpadom i dočarati nam i našu vlastitu ulogu u tom procesu.

 
KNJIGA, KAVA, RAZGOVOR... ČITATELJSKI KLUB!
Autor Saša Sabol   
Četvrtak, 06 Lipanj 2019 10:18

 
Početak«12345678910»Kraj

Copyright © Gradska knjižnica Krapina