Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda 13
Tel. 049 370 132
Fax. 049 301 794
RADNO VRIJEME:

PON - PET: 8-19 h
SUB: 8-13 h

Pretražite gkkr.hr

  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina

Linkovi

Digitalizirani Krapinski vjesnik

Novo u galeriji

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 12 

Gdje je nestao siječanj?!
Autor Petra Salamon   
Četvrtak, 03 Prosinac 2020 12:29

Stigao je prosinac, mnogi kažu, najljepši mjesec u godini. Ukrasna božićna svjetla obasjavaju gradske ulice i trgove dok zvončići na radiju uveseljavaju i one najnamrgođenije. Brojni ljudi već su upalili prvu adventsku svjećicu te s nestrpljenjem čekaju Badnjak i Božić kad će u krugu svojih obitelji mirno i ugodno okititi bor, peći mirisne kolačiće, raditi francusku salatu i potom u tome uživati.

Nedugo zatim stići će i nova godina, 2021. Svi znamo da je prvi mjesec u godini siječanj pa s čežnjom iščekujemo vatromet, pahulje i mraz koje on donosi.

No, 2021. godine SIJEČNJA NEĆE BITI. Barem ga nema u kalendaru slikovnice Srna i Mak. Siječanj se sakrio jer se boji ljudi koji uništavaju prirodu, a djevojčica Srna i hižar Mak krenuli su u potragu za njim u kalendarski svijet. Putem su upoznali sve mjesece u godini, a na kojem tajnovitom mjestu se siječanj sakrio i kako mu možete pomoći da se ipak vrati prije dočeka Nove godine, saznajte u prekrasno ilustriranoj slikovnici zabočkog autora Josipa Čekolja, ilustratorice Kaje Kajfež, a u izdanju Malih zvona koju možete pronaći na Dječjem odjelu naše knjižnice.

Važno je još da znate da svim kalendarskim mjesecima jako šteti uništavanje prirode, a da bi oni vladali kalendarom onako kako vladaju od davnina, prirodu moramo voljeti i poštivati.


 
Postanite građanin - znanstvenik
Autor Petra Salamon   
Ponedjeljak, 30 Studeni 2020 18:13

U sklopu projekta Instituta za razvoj i inovativnost mladih u koji je uključena naša knjižnica i zahvaljujući čemu je naš fond bogatiji za Priručnik za građansku znanost, priručnik Osnove digitalnog stvaralaštva uz micro:bit te setove Micro:bit, Boson: starter kit for micro:bit i AQ:bit, predstavljamo vam kako i sami možete postati građanin – znanstvenik.

Ako se pitate što to uopće znači, kako bilo koji građanin može biti znanstvenik jer za to, u današnje vrijeme, ipak treba imati doktorat znanosti... Ovdje se radi o građanskoj znanosti koja se definira kao znanstveno istraživanje koje su u cjelini ili djelomično proveli pripadnici šire javnosti, a koji su obično amaterski neprofesionalni znanstvenici. Sudionici prikupljaju, dijele, analiziraju ili prepisuju podatke i opažanja, često za velika geografska područja ili tijekom dužih razdoblja, i općenito korištenjem mobilnih aplikacija i interneta. Građanska znanost je poznata i kao znanost zajednice, znanost s masovnom podrškom, znanost u oblaku, volontersko nadgledanje ili samo sudjelovanje javnosti u znanstvenim istraživanjima. Ona omogućava volonterima sudjelovanje u istraživačkim projektima s ciljem pomoći znanstvenicima i skupinama u zajednici u povećanju znanstvenog znanja.

Dakle, građanin – znanstvenik može postati svatko – dijete, mladi ili odrasli, a sve što je potrebno je malo volje i znatiželje. Građanskim znanstvenim projektom imate priliku učiti o svijetu oko sebe, pomoći u zaštiti okoliša, sudjelovati u znanstvenim otkrićima, a područja primjene su zaista široka, pa uključuju astronomiju, biologiju, informatiku, ekologiju i okoliš, jezik i drugo, tako da svatko može pronaći nešto za sebe.

Više o samom projektu saznajte u Priručniku za građansku znanost koji je dostupan za posudbu u našoj knjižnici.

ZANIMLJIVOST: Nikola Tesla bio je građanin - znanstvenik ;)


 
Zanimljivi naslovi za hladne zimske dane
Autor Saša Sabol   
Petak, 27 Studeni 2020 16:29

Stiže preporuka tri neobične ali zanimljive knjige kao stvorene za čitanja u ove hladne zimske dane i noći.

1. Clemens J. Setz: Indigo

Knjiga nas vodi u jedan neobičan Institut koji se zove Helianan i Internat je za djecu koja pate od misterioznoga indigo sindroma. Svatko tko se nađe u njihovoj blizini ubrzo osjeti tegobe. Riječ je o romanu koji se opire ikakvoj jasnoj kategorizaciji, sažimanju ili prepričavanju. Autor miješa žanrove i narative, poigrava se jezikom i rasteže granice između stvarnosti i književnosti.

Ovo uznemirujuće ali toplo štivo naglašava važnost razumijevanja usamljenosti i nužnost empatije. Radnja knjige razlomljena je poput bogate krošnje stabla, prepuna je grana i grančica u dva vremenska tijeka te međusobno isprepletenih emocija, postupaka i posljedica. Potražite je na policama naše knjižnice čim prije!

2. Saska de Coster: Noćni roditelji

Što ženu čini majkom pogotovo ako su u pitanju dvije majke jednog djeteta? Kako se osjeća majka koja nije na svijet donijela bebu, već je to učinila njezina partnerica? Kad Saska i Juli dobiju dijete, koordinate njihova života posve se mijenjaju.

U ovoj knjizi je definitivno riječ o još uvijek tabu temi. Koriseći se fiktivnim likom utemeljenom u vlastitu životu, autorica donosi uvjerljivu, napetu i snažnu ispovjednu prozu, hvatajući se u koštac s teškim životnim dvojbama, rijetko u društvu naglas izrečenim. "Može li svatko biti roditeljem?, Kako se roditeljem postaje? i Što biti roditeljem znači?";  samo su neka od pitanja kojima se bave stranice "Noćnih roditelja".

3. Ulla-Lena Ledberg: Led

Pred nama je roman koji je 2012. godine dobio najvišu finsku književnu nagradu "Finlandia". Radnja knjige je smještena na Orarni, otočju između Švedske i Finske, u godinama nakon završetka Drugog svjetskog rata. Zatvorena otočka zajednica ima svoje tajne, slabosti i navike, no istodobno i dovoljno gostoljubivosti te se pastor i njegova supruga brzo prilagođavaju novom životu.

Podastirući nam događaje u usporenom tempu otočkog života koji se događa kroz smjenu godišnjih doba autorica kao da nas prisjeća na naše  vlastite odlike  i mane. Kroz roman se provlači misao da svaka bajka ne mora imati sretan kraj ali nalazi se i ohrabrenje. U ljudskoj je prirodi borba, pa makar nam je katkad potreban i debeo sloj leda da njime zatrpamo nepotrebne viškove naše ljudskosti.

 
Početak«12345678910»Kraj

Copyright © Gradska knjižnica Krapina